Skupština je ove nedjelje između ostalih usvojila dva Zakona o izmjenama i dopunama, i to Zakona o vanparničnom postupku i besplatnoj pravnoj pomoći.

Izmjenama Zakona o vanparničnom postupku obezbjeđene su, pored ostalog, i bolje garancije poštovanja ljudskih prava prisilno hospitalizovanih osoba u psihijatrijskoj ustanovi. Na predlog Akcije za ljudska prava (HRA), propisano je da prisilno hospitalizovana osoba u toku postupka odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji mora imati advokata, odnosno pravo na besplatnu pravnu pomoć ako nije u mogućnosti da obezbijedi advokata. Dodatno je propisana i obaveza suda da ročište u postupku odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji održi u samoj ustanovi i sasluša osobu o čijoj hospitalizaciji odlučuje, ako je ona sposobna da shvati značaj i pravne posledice svoga učešća u postupku. Usvojen je i predlog HRA da se o toj sposobnosti osobe, kao i opravdanosti razloga za prisilni smještaj, odlučuje na osnovu mišljenja nezavisnog vještaka, koji nije zaposlen u samoj ustanovi.

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći je unaprijeđen tako što se pravo na besplatnu pravnu pomoć sada priznalo i žrtvama nasilja u porodici, bez obzira na njihovo imovinsko stanje, Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona obezbjedili su se i znatno povoljniji uslovi ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, pa je novim propisom dozvoljeno posjedovanje stana veće kvadrature i putničkog vozila u vrijednosti četiri prosječne zarade u Crnoj Gori.

Nažalost, odbijen je predlog HRA da besplatna pravna pomoć obuhvati i zastupanje u upravnom postupku. Smatrali smo da je to važno obezbjediti jer siromašne osobe ostaju bez besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se utvrđuju njihova prava na ostvarivanje raznih oblika socijalne zaštite, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prava po osnovu rada, sve dok se ne stigne do faze upravnog spora, kad već može biti prekasno za efikasnu zaštitu. Takođe, žrtve mučenja ili zlostavljanja (od strane državnih službenika) i žrtve diskriminacije i dalje nisu prepoznate kao osobe kojima bi takođe trebalo obezbjediti besplatnu pravnu pomoć bez obzira na imovinsko stanje.

Suprotno zahtjevima HRA i drugih NVO, i dalje nije omogućeno da besplatnu pravnu pomoć o trošku države, pored advokata pružaju i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, sindikati, političke partije, univerzitetske pravne klinike i drugi subjekti imaju potrebnu stručnost i koji već pružaju pravnu pomoć

Tim Akcije za ljudska prava