Nedavno objavljivanje snimaka izjava državnih i partijskih funkcionera[1] iz kojih je postala očigledna sistemska diskriminacija građana po partijskoj pripadnosti kroz zloupotrebe državnih resursa kako bi se zapošljavali ili na drugi način finansijski pomagali članovi i simpatizeri DPS, a u cilju priprema za izbore, i izostanak krivične istrage, ozbiljno nameće pitanje o tužilaštvu kao najslabijoj karici u sistemu vladavine prava u Crnoj Gori.

U aferi “Snimak” sve ukazuje da su kao metod političkog djelovanja sistematski izvršena brojna krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, kao što su: povreda ravnopravnosti – član 159 KZ-a[2], povreda ravnopravnosti u zapošljavanju – član 225 KZ-a[3], zloupotreba službenog položaja – član 416[4], i dr. Međutim, iako se radi o osnovanoj sumnji na stotine pa i hiljade krivičnih djela, prva reakcija tužilaštva je obeshrabrujuća i usmjerena na izbjegavanje postupanja u ovom slučaju. Posebno zabrinjava zabijanje glave u pijesak Vrhovne državne tužiteljke, imajući u vidu da je shodno čl. 19 ZKP-a državni tužilac dužan da preduzme krivično gonjenje, kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti[5].

Državno tužilaštvo je dužno da ispita sve iznijete navode tako što će sprovesti hitnu istragu koja bi, pored funkcionera DPS, obuhvatila i lica koja su u državnim organima eventualno izvršavala njihove naloge, tj. da detaljno ispita sve slučajeve zapošljavanja na koje se odnose snimljene izjave, podjele pomoći nakon poplava, korišćenja sredstava iz Fonda rada, evropskih fondova i dr. te da u skladu sa rezultatima istrage procesuira izvršioce krivičnih djela.

Za vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava u jednoj državi važnije je kakve su joj institucije kojima je posao da ta prava štite, a u prvom redu tužioci i sudovi, nego kakve su joj političke stranke. U vladavini prava, državni tužilac mora biti odan isključivo zakonu i savjesti i spreman da istraži i goni počinioca krivičnog djela, bez obzira na političku pripadnost. Munjevito odbijanje tužilaštva da sprovede opsežnu istragu na temu priznanja o partijskom zapošljavanju i pomaganja o državnom trošku svjedoči samo po sebi o tome gdje se Crna Gora nalazi na putu ka vladavini prava i koliko je neodložna reforma tužilaštva u Crnoj Gori.

Podsjećanja radi:

1)     na audio snimku sa sjednice Savjeta za sprovođenje izbornog programa DPS-a poslanik te partije i nekadašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Zoran Jelić rekao je da “pripremajući se za predstojeće izbore” u ZZZCG “pokrenuli smo nekoliko projekata kroz koje će zaposliti prije svega članovi DPS-a … Mi smo do juče zaposlili već 460 ljudi, a do srijede će početi još 40, tako da će projekat time biti završen… Projekat je izuzetno funkcionalan. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama, jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude“[6].

2)     Nakon ove izjave oglasilo se i nadležno tužilaštvo i u saopštenju Vrhovne državne tužiteljke, g-đe Ranke Čarapić, ocijenilo „da ni jedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore”, ali da su spremni da cijene pojedinačne krivične prijave protiv drugih lica koja su možda prekršila zakon.[7] Na ovaj način, tužilaštvo je objasnilo da same izjave nisu krivično djelo što je inače bilo jasno samo po sebi jer su snimljene izjave u suštini kompetentno obavještenje i javnosti i tužilaštva o izvršenim krivičnim djelima. Posebno zabrinjava stav tužilaštva da su uslov za njihovo eventualno postupanje pojedinačne krivične prijave iako se krivična djela o čijem izvršenju se razgovaralo na partijskoj sjednici gone po službenoj dužnosti.

3)     Tužilaštvo je ostalo nijemo i po objavljivanju novih snimaka, u kojima je ponovo bilo riječi o selektivnom zapošljavanju članova i birača DPS-a u cilju ostvarenja dobrog izbornog rezultata uz zloupotrebu državnih institucija i sredstava:

–          Jovan Martinović sa Cetinja:

 “Da imamo jako dobru koordinaciju kada je zapošljavanje u državnim institucijama u prijestonici u pitanju. Koristim priliku ovdje da pohvalim svakodnevnu komunikaciju sa Ministarstvom prosvjete i sporta i sa ministrom Stijepovićem koji nikada ne zaobilazi partiju.”[8]

–          Budimir Dabetić:

 “Moram da iskažem ovdje zadovoljstvo brojem pripravničkih mjesta koje nam je dalo Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete i Agencija za zaštitu životne sredine i to nam je dalo dodatnu snagu i vjerujem bolji izborni rezultat na ovim izborima. Zamolio bih ovdje za ponovni angažman naših članova u Upravi za šume i u Upravi za carine koji su tamo radili nekoliko godina a u međuvremenu su ostali bez posla a oni su veoma partijski angažovani, kao predsjednici ili potpredsjednici mjesnih odbora”[9].

4)     Osim izjava koje izazivaju sumnju da je zapošljavanje vršeno selektivno, po partijskoj pripadnosti, izjavama gradonačelnika Mojkovca Dejana Medojevića se izaziva sumnja da su građani i u pogledu isplate odšteta povodom poplava stavljeni u neravnopravan položaj.  Naime, na snimku koji je 28. februara 2013. objavio Dan, gradonačelnik Mojkovca govori:

“Znate da je opština u prethodnom periodu imala dosta elementarnih nepogoda i da, ako postoji mogućnost za isplatu štete našem članstvu smatram da bi to dobro pomoglo nama na terenu”.

Takođe, svojim izjavama g-din Medojević i u pogledu isplate otpremnina izaziva sumnju da su građani stavljani u neravnopravan položaj. On između ostalog navodi:

 “”I druga veoma bitna stvar je da otpremnine iz Fonda rada direktno usmjerimo prema našem članstvu i smatram da će nam to direktno pomoći na terenu”[10]

5)     U vezi sa isplatom otpremnina, pored gradonačelnika opštine Mojkovca, na audio snimku sa sjednice se može čuti kako tadašnji politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović, najavljuje da će članovi DPS-a do septembra dobiti otpremnine preko Fonda rada, uključujući i projekat Evropske investicione banke.[11]

Ako u ovako notornom slučaju tužilaštvo istraje u odluci da ne istražuje baš ništa po službenoj dužnosti, bilo bi neophodno procesuiranje državnih tužilaca, koji su odgovorni za takve odluke.

Ostaje nada da će promjene Ustava, kao i prestanak mandata sadašnje državne tužiteljke doprinijeti napretku u uspostavljanju vladavine prava u Crnoj Gori.