Iako je normativni okvir u oblasti reforme pravosuđa i ljudskih prava unaprijeđen, nedovoljno ojačani i/ili efikasni institucionalni mehanizmi i neadekvatna primjena normativnog okvira u praksi čini stanje u ovim oblastima samo donekle prihvatljivim. Zajednička karakteristika trenutnog stanja u svim navedenim oblastima je nedostatak političke volje da se dođe do suštinskih pozitivnih promjena.

Ovo su ključni nalazi trećeg Izvještaja Koalicije 16 NVO za praćenje toka pregovora u okviru pregovaračkog poglavlja 23, koji ima za cilj da pruži nezavisne informacije i zapažanja, prije objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. godinu, o nivou preduzetih reformi u oblastima reforme pravosuđa, suzbijanja korupcije, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva počev od 01.oktobra 2013.godine a zaključno sa 10. aprilom 2014. godine.

Izmjenama Ustava Crne Gore nijesu obezbijeđene sve potrebne garancije protiv političkog uticaja na izbor nosilaca pravosudnih funkcija, te bi one morale biti uvedene izmjenama sistemskih zakona u oblasti reforme pravosuđa. I dalje se, posebno u predmetima sa elementima korupcije i organizovanog kriminala,  uočavaju problemi vezani za kvalitet i sadržinu optužnica i dokaza na kojima se zasniva optužnica kao i nedostaci u obrazloženju optužnice,što dovodi do čestih ukidanja prvostepenih presuda. Iako je novo krivično djelo ometanje pravde propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koji je stupio na snagu u avgustu 2013, prema dostupnim informacijama nije bilo aktivnosti na planu promocije ovog novog krivičnog dijela među opštom i stručnom javnošću.

Praćenje stanja u oblasti suzbijanja korupcije u posmatranom periodu ukazuje na sljedeće probleme: i dalje ostaje neuređena oblast finansiranja predsjedničkih izbora u čijem su dosadašnjem finansiranju uočeni brojni nedostaci; Državna revizorska institucija još uvijek funkcioniše u nepotpunom sastavu svog Senata jer Administrativni odbor Skupštine, nakon četiri godine od kako je mjesto upraženjeno, u posljednjem, petom pokušaju, nije postigao saglasnost oko kandidata kojeg će nominovati za ovu poziciju; nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama nije utvrđena nadležnost za nadzor nad sprovođenjem zaključenih ugovora o javnim nabavkama, što je glavni problem na koji ukazuje Evropska komisija u oblasti javnih nabavki, dok je unapređenje ove kontrole jedno od mjerila za napredovanje u pregovorima u okviru poglavlja 23. Kada je u pitanju sistem zaštite lica koja prijavljuju korupciju („zviždači“), predloženo zakonsko rješenje o sprječavanju korupcije ne nudi precizan i sveobuhvatan pristup zaštiti žviždača, niti postoji usklađenost između ovog rješenja i postojećih zakonskih rješenja koji tretiraju ovo pitanje.

Nepostojanje rezultata u radu tužilaštva u pogledu rasvjetljavanja afere „Snimak“, odsustvo pokretanja krivičnih postupaka protiv vinovnika nasilja nad učesnicima/ama povorki ponosa u Podgorici i Budvi, porast broja krivičnih djela nasilja u porodici za 18.8% u 2013. u odnosu na 2012.godinu i izuzetno blaga kaznena politika; i dalje prisutna institucionalna diskriminacija koja otežava pristup pravdi ženama i djeci žrtvama nasilja; nepostojanje pomaka na polju inter-institucionalne saradnje te stoga crnogorski institucionalni sistem nije u stanju da adekvatno odgovori na probleme nasilja nad ženama i djecom; ključni nacionalni mehanizam za postizanje rodne ravnopravnosti je suprotno preporukama CEDAW komiteta i mjerama iz Akcionog plana za poglavlje 23 izgubio autonomiju u radu, pa je ostao bez rukovodilačke pozicije i dugogodišnjeg kadra; nepostojanje zakonskih preduslova da se svim osobama sa invaliditetom obezbijedi dostojanstveno i ravnopravno ostvarivanje prava glasa; svega 10% pripadnika/ca Romske i Egipćanske populacije koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore uključeno je u programe za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i obuke za zanimanja tražena na tržištu rada; nepostojanje sistemskih rješenja u socijalnom zbrinjavanju beskućnika- samo su neki od identifikovanih problema u oblasti ljudskih prava u posmatranom periodu.

Vlada pokazuje spremnost da sarađuje sa nevladinim organizacijama na formalnoj ravni, međutim, još uvijek ne postoji suštinsko razumijevanje važnosti saradnje sa nevladinim organizacijama u cilju efikasnije realizacije javnih politika.

Izvještaj potpisuje 16 organizacija, članica Koalicije: Akcija za ljudska prava, Anima-Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Centar za antidiskriminaciju EKVISTA, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za građanske slobode, Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava, Evropski pokret u Crnoj Gori, Institut alternativa, Institut socijalne inkluzije, Juventas, LGBT Forum Progres, Sigurna ženska kuća, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore.

* * * * *

 Izvještaj o stanju u oblasti reforme pravosuđa i ljudskih prava (poglavlje 23) u Crnoj Gori u periodu od 1.10.2013. do 10.4.2014.