Intervju premijera Đukanovića u kome je govorio o slučaju kampanje Informera protiv Vanje Ćalović ponovo je aktuelizovao pitanje razumijevanja ljudskih prava na privatnost i slobodu izražavanja.

Insistiranje premijera na dokazivanju autentičnosti pornografskog sadržaja koji nije ni od kakvog opšteg javnog interesa koji bi to mogao da opravda, suprotno je obavezi zaštite prava na privatnost koju Crna Gora ima na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima. Poziv na otvoreni razgovor o najintimnijim aspektima privatnosti javnih ličnosti iako je bez značaja za obavljanje javne funkcije protivan je ljudskom pravu na privatnost i nije zaštićen slobodom izražavanja.

Problem je što ovakve izjave mogu da ohrabre dalja podmetanja najniže prirode svim kritičarima vlasti, što je neprimjereno demokratskom društvu. Apelujemo da se politička i svaka druga javna debata vrati u okvire elementarne pristojnosti i ljudskosti, u okvire zaštite obavezujućih standarda ljudskih prava.

Poseban problem je što ovakvim izjavama predsjednik Vlade objektivno može neprimjereno da utiče i na sud koji trenutno sudi u sudskom sporu Ćalović i Vladimira Bebe Popovića, koga je ona javno optužila da je učestvovao u montiranju i postavljanju spornog snimka na internet.

Akcija za ljudska prava podsjeća da je u svjetlu evropskih standarda slobode izražavanja i prava na privatnost neophodno imati u vidu granicu izražavanja ispod koje se u evropskom demokratskom društvu ne ide – iako se, izuzetno, pravo javnosti da bude informisana može proširiti i na aspekte privatnog života javnih ličnosti, naročito političara koji obavljaju javnu funkciju, to nije slučaj ako se ono što je objavljeno odnosi isključivo na detalje iz privatnog života koji nisu od značaja za obavljanje te funkcije i koji imaju za cilj samo zadovoljavanje radoznalosti dijela publike (vidjeti npr. presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Mosley v. UK, st. 114).

Tim Akcije za ljudska prava

*  *  *

Transkript izjave Mila Đukanovića, predsjednika Vlade Crne Gore u emisiji ”U raljama života”, Atlas televizija, 11. maj (repriza 12. maj) 2015, snimak dostupan ovdje:

”M.Đ: Ja ne mislim da je V.Ć. doživela medijsku kritiku zbog svoje pripadnosti MANS-u, nego zbog jednog ponašanja koje je u potpunosti u sukobu sa javnim moralom, jednog ponašanja za koje apsolutno većina crnogorske javnosti zna da je Vanja Ćalović akter toga što je u potpunom sukobu sa javnim moralom uopšte. E naravno, postoje i ljudi u javnosti, ljudi u medijima, koji žele da zatvore oči pred tim, zato što im to onda posluži kao teza za postojanje medija koje bi trebalo ugasiti i postojanje poslušnika koji su iznajmljeni od strane vlasti. Ne, nije reči o tome, riječ je o ovome da moramo otvorenije pričati o onome što znamo, ne o onome što znamo ja ili bilo koja tajna služba, već o onome što znate Vi i znaju svi Vaši kolege u Vašem mediju, ali se naravno samo iz svog sebičnog interesa pokatkada pretvaramo da ne znamo nešto što znamo. Dakle, ukoliko mislite da treba prećutkivati neke stvari zato što je riječ o ovom ili onom značajnom javnom djelatniku tu se uopšte ne slažem sa vama. Ne mislim da treba da promovišemo kao uzor nešto što je prije izraz bolesti i o tome treba pošteno razgovarati i mislim da tu treba da nam pomognu institucije. Dva puta je zajednički parlamentarni odbor prozvao državnog tužioca da objasni o čemu se radi. Postoji samo jedan potez koji treba da uradi državni tužilac – da da forenzičkom centru izvan Crne Gore da kaže o kome je riječ…

Voditeljka: Da li Vi mislite da je snimak trebalo da bude objavljen?

M.Đ: Naravno da ne, mislim da je to pitanje profesionalnih i etičkih standarda… Često sam bio žrtva takvih objava u crnogorskim medijima… Ali kada je to već objavljeno, zna se kako se reaguje… Očekujem od aktera ovog događaja da kaže – pozivam nadležnog državnog tužioca da organizuje radnje koje će kazati je li ovde riječ o monstuoznoj konstrukciji ili nije.”