Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za suočavanje sa prošlošću – DOCUMENTA podsjećaju da je 6. decembra prije 25 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.
Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO. Opsada Dubrovnika je počela 1. oktobra 1991. godine i trajala je devet mjeseci.
Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je opšte poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine.
240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optužilo osmoricu visokih oficira bivše JNA za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturnoistorijskih spomenika i da je protiv njih predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Novi podaci o procesuiranju ovog slučaja nisu dostupni.
Ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritikovao postupanje državnog tužilaštva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u decembru 2014. državnim tužiocima da zauzmu proaktivni pristup, posebno u odnosu na istraživanja ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, s obzirom na to da je u ratovanju na tom području učestvovao veliki broj državljana Crne Gore. Salustro je predložio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vođenim u drugim državama, arhiva Haškog tribunala, podaci NVO-a, intervjuisanje svjedoka na terenu, dostupni zvanični dokumenti, itd.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je danas obavijestilo da su njegovi predstavnici u novembru 2016. boravili u Haškom tribunalu ”gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke izviđaja koji se vode u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivali da su crnogorski državljani izvršili krivična djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na Dubrovačkom području”.
Imajući u vidu da ni u proteklih godinu dana nije pokrenuta ni jedna krivična istraga zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika, ponovo pozivamo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da učine mnogo veći napor da brže preispitaju postojeće arhivirane dokaze, da prikupe dodatne dokaze i procesuiraju ratne zločine koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu. Kažnjavanje za zločine svjedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbijeđuje iskreno suočavanje sa prošlošću i kao takvo jedino može da spriječi da se ona ponovi.
Takođe, pozivamo javni servis RTCG da u okviru svoje programske šeme otvori dijalog o ovom veoma važnom dijelu crnogorske istorije i posljedicama koje neadekvatno procesuiranje počinjenih zločina proizvodi po crnogorsko i hrvatsko društvo, ali i održivu regionalnu saradnju.
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica
Vesna Teršelič, voditeljica, Centar za suočavanje sa prošlošću DOCUMENTA, Zagreb
