Sudski (SS) i Tužilački savjet (TS) treba da počnu da besprekorno primjenjuju propise i da se to jasno vidi, poručila je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević na konferenciji “Izbor, napredovanje, ocjenjivanje, zaštita nezavisnosti ili autonomije i utvrđivanje profesionalne odgovornosti sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori u 2022.”

HRA je, uz podršku ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, predstavila izvještaje, koji se bave analizom rada SS i TS, od januara do septembra 2022. godine.

Gorjanc Prelević je istakla da ima napretka u radu oba savjeta, ali da i dalje nedostaju valjana obrazloženja odluka koje donose, da je potrebno ubrzati rad po pritužbama na zakonitost rada, ali i da je neophodno i objektivnije ocjenjivanje i utvrđivanje odgovornosti i sudija i tužilaca.

U izvještaju o radu TS  se ističe da odluke koje donosi taj Savjet još uvijek dovoljno ne obrazlaže: “Ova okolnost ne čini njegov rad transparentnim, ne unapređuje povjerenje u njegov rad i u državno tužilaštvo. Savjet ovakvu praksu mora da promijeni”, ističe se u izvještaju, koji je, u saradnji sa HRA, uradio advokat Veselin Radulović.

Ponovljena je preporuka od prošle godine da Vlada hitno započne rad na novim i potpunijim izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, da bi se obezbijedilo objektivnije ocjenjivanje i utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca.

Sudski savjet je, kako se napominje u izvještaju o radu SS, koji je izradila pravnica HRA Marija Vesković, u većem dijelu 2022. godine radio u nekompletnom sastavu, osporenog legitimiteta i na ivici kvoruma, jer Skupština Crne Gore više od četiri godine nije u stanju da izabere nova četiri člana iz reda uglednih pravnika.

Podsjeća se i da Ustavni sud još nije odlučivao o predlogu SS i inicijativi 11 sudija i sutkinja za ocjenu ustavnosti čl. 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim su propisani uslovi za starosnu penziju sudija i predlogu TS za ocjenu ustavnosti odredbi izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu, koje se, između ostalog, odnose i na prestanak funkcije državnih tužilaca. Takođe, zbog nedjelotvornog rada Skupštine Crne Gore, napominje se u izvještajima, ni taj sud nema kvorum za odlučivanje, pa su ove inicijative i dalje na čekanju.

Tužilaštvo će ozbiljno razmotriti preporuke

Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maja Jovanović je, na konferenciji, istakla da će tužilaštvo ozbiljno razmotriti izvještaj o radu TS, karakterišući ga kao kritički i dobronamjeran osvrt na njihov rad.

Ona je naglasila i da će TS početi da bolje obrazlaže svoje odluke i da je saglasna da je potrebna izmjena Zakona o tužilaštvu, ali da to nije u njihovoj nadležnosti.

Predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović je rekao da su u ministarstvu svjesni potrebe za izmjenama Zakona i da se prvi nacrt može očekivati početkom naredne godine, te da će već za nekoliko mjeseci ocjena rada TS-a biti mnogo pozitivnija.

On je istakao i da će u 2023. godini biti predložene izmjene Ustava, kako ministar pravde više ne bi bio član SS.

Član SS Dobrica Šljivančanin je istakao da je saglasan da ministar pravde ne treba da bude u tom Savjetu, te da bi izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su sada u formi nacrta, trebalo da riješe i ostale nedorečenosti sadašnjeg propisa.

Viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Kraljevine Holandije Aleksandar Momirov je istakao da je okosnica njihovog djelovanja u Crnoj Gori jačanje vladavine prava, te da je u tom smislu neophodno pratiti preporuke Venecijanske komisije (VK), Evropske komisije (EK) i Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope (GREKO).

Programski menadžer za vladavinu prava u Delegaciji EU Gianandrea Villa je podsjetio da je u ovogodišnjem izvještaju istaknut ograničen napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa, i naglasio da je, osim nekompletnih ili v.d. stanja u kojima se nalaze nadležni za oblast vladavine prava, neophodno osigurati standarde EU za oba Savjeta, te se saglasio da njihove odluke moraju biti bolje obrazložene.

U izvještajima se ističe i da Disciplinsko vijeće Sudskog savjeta nije sankcionisalo sudije zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima, za razliku od Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, koje je, prošle godine, za takav disciplinski prekršaj sankcionisalo državnog tužioca umanjenjem zarade u iznosu od 20% u trajanju od tri mjeseca.

Direktorka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović je istakla da je u toku izmjena Zakona o sprečavanju korupcije kojima bi se ostavio rok od mjesec dana funkcionerima da dopune izvještaje o imovini i prihodima koji nijesu tačni.

“Rigorozno je da neprijavljivanje imovine za sudije i tužioce bude teži disciplinski prekršaj”, naglasila je ona.

Međutim, u izvještaju se ističe da ni sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje u vezi sa vršenjem tužilačke funkcije i postupanjem u konkretnim predmetima još nije pokazao odgovarajuće rezultate.

Kažnjen je samo jedan tužilac i to najblažom sankcijom, iako je utvrđena njegova odgovornost za zastarjevanje krivičnog gonjenja u čak 13 predmeta, zbog čega HRA smatra da je trebalo ispitati i krivičnu odgovornost.

U izvještaju je naglašeno i da odluke SS o izboru i napredovanju sudija i dalje nijesu dovoljno obrazložene. „Evropska komisija već sedam godina u izvještajima o Crnoj Gori kritikuje nedovoljno obrazložene odluke Sudskog savjeta“, istakla je Vesković.

Sistem ocjenjivanja sudija nije objektivan. Pravilo za utvrđivanje ocjene, propisano zakonom, nepravedno je i nelogično, jer omogućava da napreduju sudije koje imaju nezadovoljavajući kvalitet i kvantitet rada, kao i oni koji imaju neograničen broj kršenja Etičkog kodeksa.

Svi državni tužioci su ponovo prilikom ocjenjivanja bili ocijenjeni samo odličnim ocjenama.

Tužilački savjet je 15. septembra 2022. usvojio izmjene Pravila o ocjenjivanju koja stupaju na snagu 7. oktobra 2022. i koja bi trebalo da obezbijede promjene u načinu ocjenjivanja.

Međutim, za potpun napredak u ocjenjivanju kvaliteta rada državnih tužilaca neophodno je izmijeniti Zakon o Državnom tužilaštvu, koji ocjenu kvaliteta rada ograničava samo na broj predmeta u radu, broj završenih predmeta, potvrđenih optužnica, donijetih osuđujućih presuda i usvojenih žalbi, a sadrži i neadekvatno pravilo za utvrđivanje ocjene.

Direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić je ocijenila da bi trebalo uvezati disciplinsku odgovornost, etički kodeks i ocjenjivanje, te da te stvari moraju da utiču jedna na drugu, kako bi rad oba Savjeta bio bolji.

U izvještaju se podsjeća da se novi sastav Tužilačkog savjeta još uvijek nije bavio problemom odbacivanja više od 90% krivičnih prijava iz prethodnih godina zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, a samo jedan državni tužilac je zbog toga disciplinski odgovarao.

Nastavljena je loša praksa isplate dodatnih naknada članovima oba Savjeta za rad u komisijama, iako već primaju naknadu za rad u TS i SS, i bez obzira na stvarni učinak, što je dovela u pitanje i Evropska komisija.

Predstavnici izvršne vlasti i predsjednik države davali su neprimjerene izjave koje su predstavljale pritisak na rad i narušavale integritet i tužilaštva i sudstva. Ističe se da Sudski savjet i Tužilački savjet nijesu reagovali na sva takva ugrožavanja nezavisnosti, i da bi ubuduće trebalo doslednije da reaguju.

Improvizacija ili svezane ruke

Članovi TS, napominje se u izvještaju, nijesu koristili novo zakonsko ovlašćenje da njih troje mogu da zakažu sjednicu savjeta.

“Tužilački savjet nije spremno dočekao obaveze i odgovornosti i na početku rada je pribjegao nepotrebnim improvizacijama”, ističe se u izvještaju HRA.

Pojašnjava se da na konstitutivnoj sjednici nije odmah određen vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, u skladu sa zakonom. Nakon sprovedenog javnog poziva i dostavljanja prijava, Tužilački savjet ipak nije izabrao osobu koja je predala prijavu, već državnu tužiteljku koja se nije prijavila na javni poziv.

Odluke o prestanku tužilačke funkcije zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju donijete su suprotno zakonskoj proceduri, jer su zasnovane na obavještenjima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, umjesto na obavještenjima rukovodilaca državnih tužilaštava.

“Odluke nemaju valjana obrazloženja i razloge iz kojih bi se moglo zaključiti da je u svakom slučaju zakon pravilno primijenjen. Uskraćen je pristup javnosti podacima na kojima su odluke zasnovane”, dodaje se u izvještaju.

I prethodnom Glavnom specijalnom tužiocu (GST) je prestala funkcija na sporan način zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, iako je bilo osnova da se protiv njega pokrene bar disciplinski postupak i da se prethodno razriješi, a što je Akcija za ljudska prava blagovremeno inicirala. Način donošenja odluke i nedostatak obrazloženja ukazuju da je cilj bio smjena GST-a zbog kritika na račun njegovog rada.

Neki članovi TS se nijesu složili s ovim ocjenama, uz opasku da je u dokumentu trebalo biti manje vrijednosnih sudova.

„Očekivao sam više uporednih praksi i rješenja u skladu sa međunarodnim standardima“, istakao je član TS Siniša Gazivoda.

I njegov kolega Stevo Muk je imao zamjerke na izvještaj, navodeći da je TS ispravno postupio u odnosu na prestanak funkcije tužiocima, i da je pozitivno to što je postignuta visoka saglasnost o izboru VDT-a i GST-a.

On je dodao i da je TS sugerisao VDT-u da donese obavezujuće uputstvo kako bi tužioci bolje obrazlagali svoje odluke, da se ne bi dešavalo da se građani žale TS-u za nešto što nije njihova nadležnost.

„Vrlo su nam svezane ruke sadašnjim Zakonom, potrebno ga je hitno mijenjati“, istakao je Muk.

Nešto slično istakla je i donedavna članica Sudskog savjeta, sutkinja Ana Perović Vojinović, navodeći da se pritužbe i tom Savjetu često odnose na nezadovoljstvo odlukom suda.

„Mora se Poslovnikom razraditi šta je osnov za obraćanje pritužbom“, navela je ona.

Zamjenica Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Snežana Armenko je rekla da se tužioci žale Zaštitniku na rad Komisije za etički kodeks državnih tužilaca.

Ona je dodala i da više pažnje treba posvetiti očuvanju nezavisnosti i integriteta sudija i tužilaca.

Član TS Filip Jovović je rekao da će do kraja godine biti završeni svi predmeti koji su u radu Komisije za etički kodeks, te da su planirane i izmjene Poslovnika vezano za rad te Komisije.

Vesković je dodala da je nacrtom Zakona o Sudskom savjetu i sudijama planirano uvođenje pravnog lijeka za sve u odnosu na povrede Etičkog kodeksa.

Bez reakcije na nezakonitu dodjelu stanova

U izvještaju se ističe i da ništa nije učinjeno od prošle godine kada su objavljene odluke Vladine komisije o nezakonitoj dodjeli stanova sudijama i tužiocima. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa nije pokrenula postupke radi utvrđenja ništavosti ugovora o dodjeli stanova i finansijske pomoći državnim tužiocima i sudijama, niti je državno tužilaštvo u bilo kom slučaju provjerilo da li je izvršeno krivično djelo.

Značajan broj sudija i državnih tužilaca koji su dobili pomoć od Vlade su već imali adekvatno riješeno stambeno pitanje, a donošenje nekih nezakonitih odluka za rješavanje stambenih potreba državnih tužilaca je inicirao tadašnji Tužilački savjet na čelu sa predsjednikom, koji je bio i Vrhovni državni tužilac.

“Ovakva praksa ukazuje na osnovanu sumnju da se radi o krivičnim djelima sa elementima korupcije”, piše u izvještaju HRA.