Skupština Crne Gore je bila dužna da izabere i četvrtog kandidata za sudiju Ustavnog suda i tako obezbijedi da taj sud ima Ustavom propisanih sedam sudija i da u svakom slučaju može da donese odluku. Paran broj sudija – šest – to ne obezbjeđuje, jer je moguće da glasovi budu podijeljeni, i da se ne postigne većina potrebna za odlučivanje. Ovakvo stanje može da zakomplikuje odlučivanje o eventualnim izbornim žalbama u vezi glasanja na predsjedničkim izborima. Predsjednički izbori su zakazani za 19. mart 2023, a nedostajući sudija može biti izabran u drugom krugu glasanja najranije 27. marta.

U drugom krugu će četvrtom kandidatu, državnom tužiocu Faruku Resulbegoviću, biti potrebna tropetinska podrška poslanika odnosno 49 glasova. Međutim, postoji velika mogućnost da ne bude izabran ni u drugom krugu jer je na jučerašnjoj sjednici dobio 46 glasova od 78 poslanika koji su uopšte glasali (dva poslanika Socijaldemokrata nijesu izrazila stav, dok je jedan poslanik DPS-a bio odsutan). Ako ne dođe do izbora, Ustavni sud će morati da pokrene novi postupak izbora sudije koji će trajati najmanje mjesec dana.

Žalimo što Bošnjačka stranka nije podržala kandidata za sudiju Ustavnog suda koji pripada albanskoj nacionalnoj manjini.
Ni u Ustavnom sudu, kao ni u Vrhovnom sudu Crne Gore do sada nije bilo sudije ili sutkinje iz albanske nacionalne manjine, dok je Bošnjaka bilo. Ova činjenica je dodatno govorila u prilog izboru pripadnika druge manjine u Ustavni sud, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu koji nalaže da poslanici prilikom izbora i tu karakteristiku nacionalne pripadnosti treba da imaju u vidu.

Poražavajuće da se poželjne karakteristike sudija Ustavnog suda svode na nacionalnu pripadnost i naklonost političkim partijama. U postupku izbora nije se čula bilo kakva primjedba na stručnost kandidata Resulbegovića, koja je glavni kriterijum za izbor.